Portal KLIX.ba je u članku pod nazvivom „Kanton Sarajevo i dalje najrazvijeniji u FBiH, Kanton Goražde prestigao ZDK „ objavio netačne podatke o rangu razvijenosti kantona u FBiH pozivajući se na godišnje izvještaje Federalnog zavoda za programiranje razvoja koji na kraju svake kalendarske godine sačinjava i objavljuje izvještaj pod nazivom „Makroekonomski pokazatelji po kantonima FBiH“. Portal KLIX u svom članku navodi da je po rangu razvijenosti Kanton Sarajevo i dalje na prvom mjestu, dok iznenađenje predstavlja Bosansko-podrinjski kanton, koji je sa osmog (2015.) dospio na peto mjesto (2016. godine). Portal KLIX dalje navodi da gledano po kantonima, najveći doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje FBiH daje Bosansko-podrinjski kanton (rast za 15,2 posto), Kanton 10 (rast za 14,9 posto), Tuzlanski kanton (rast za 6,6 posto) i Unsko-sanski kanton (rast za 6,5 posto).
Pisanje Portala KLIX.ba je u dnevniku Televizije BPK emitovanom 12.09.2017 godine preneseno građanima BPK kao faktičko stanje ali zbog netačno prezentovanih podataka portala KLIX.ba, građani BPK trebaju dobiti provjerene informacije kada je u pitanju pozicija BPK gledano iz ugla makroekonomskih pokazatelja. Dakle kada je u pitanju pozicija BPK u odnosu na ostale kantone u FBiH situacija je sledeća: Najveći progres, kako ekonomski tako i društveni BPK bilježi u periodu od 2010 do 2015 godine kada je Vlada BPK predvođena ljevicom otvorila prostor domaćim i stranim investitorima i u tom periodu u realnom sektoru kreirala 1000 novih radnih mjesta. Nova radna mjesta su smanjila do tada veoma izražene socijalne napetosti a novim radnim mjestima znatno je uvećana industrijska proizvodnja a time i ubiranje prihoda po raznim osnovama koje su u značajnoj mjeri uticale na znatno veći Budžet BPK u godinama koje su uslijedile.
U ranijem izvještaju FZZPR za 2014 godinu vidljivo je da najveći doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje FBiH daje Bosansko-podrinjski kanton sa (17,0%) i to prvenstveno zbog kreiranih novih radnih mjesta , dakle konstatacija portala KLIX.ba u kojoj se navodi da najveći doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje FBiH u 2016 godini daje Bosansko-podrinjski kanton sa 15,2% jeste tačna, ali ova informacija pokazuje kontinuirani pad rasta industrijske proizvodnje u BPK od gotovo 2 procenta. KLIX takođe navodi da je po rangu razvijenosti Kanton Sarajevo i dalje na prvom mjestu, dok iznenađenje predstavlja Bosansko-podrinjski kanton, koji je sa osmog u (2015.) dospio na peto mjesto (2016. godine). Analizom Izvještaja o makroekonomskim pokazateljima u FBiH iz 2015 i 2016 godine vidljivo je da su navodi portala KLIX.ba netačni i paušalno predstavljeni. Po izračunu indeksa razvijenosti FZZPR-a u 2015. godini na 1. mjestu po rangu razvijenosti je i dalje Kanton Sarajevo dok je poslednje 10. mjesto i dalje zadržao Posavski kanton. BPK je kao što se to vidi na šemi u prilogu zauzimao (6) šesto mjesto.
Kako bi realno sagledali stvarnu sliku i poziciju BPK uzimajući u obzir komparativne prednosti i slabosti BPK u odnosu na ostale kantone u FBiH građani BPK trebaju znati i sledeće pokazatelje:
Već duži niz godina Federalni zavod za programiranje razvoja koristi netačne ulazne parametre kada je u pitanju BPK te generiše razne statističke pogreške a time i pozicioniranje BPK u makroekonomskim pokazateljima. Da je to tačno podvrđuje i izvještaj FZZPR za 2016 godinu u kojem se konstatuje da na prostoru BPK živi 32.518 stanovnika a po popisu iz 2013 godine na prostoru BPK živi 25.336 stanovnika.To znači da se u raznim statističkim izračunima pojavljuje 7.182 nepostojeća stanovnika koji generišu i velike statističke pogreške
Izražena i kontinuirano povećana stopa mortaliteta u odnosu na natalitet je zabrinjavajuća a gustina naseljenosti od 46,6 stanovnika po kvadratnom kilometru u 2016 godini naspram 64,2 stanovnika naseljenosti iz 2014 godine u BPK govori o napuštanju stanovništva iz 180 od 191 naseljenog mjesta. Dakle stanje ljudskog potencijala je alarmantno te kako i podaci iz popisa pokazuju veoma izraženim procentom stanovnika iznad 65 godina starosti koji je među najvećima u FBiH a isto tako sve je manji procenat stanovnika starosti ispod 18 godina. Dodamo li tu i veliki procenat nepismonog stanovništva na prostoru BPK onda mjesta za realan optimizam nema.
Da se vratimo na makroekonomske pokazatelje BPK. Ako posmatramo poreske prihode na prostoru BPK kao jedan od parametara i makroekonomskog pozicioniranja BPK u Federaciji BiH vidjet ćemo takođe proizvoljne i nesistematizovane podatke. Tako su u izvještaju FZZPR za 2014 godinu konstatuje da su u Bosansko – podrinjskom kantonu u 2014. godini ostvareni poreski prihodi u iznosu od 3.177 mil. KM, što je u odnosu na 2013 godinu manje za 3,3%.(strana 55 izvještaja FZZPR). U izvještaju FZZPR za 2015 godinu ostvareni su poreski prihodi u iznosu od 3 mil. KM što je u odnosu na prethodnu 2014 godinu manje za 13,0% (strana 59 izvještaja FZZPR). U izvještaju FZZPR za 2016 godinu u Bosansko – podrinjskom kantonu su ostvareni poreski prihodi u iznosu od 4 mil. KM, što je u odnosu na prethodnu 2015 godinu više za 57,3% (strana 55 izvještaja FZZPR).Da zaključimo, ako su poreski prihodi u BPK povećani za 57% u odnosu na 2015 godinu kada su iznosili 3 mil.KM, onda je razumljivo da bi isti trebali biti veći od 6 mil.KM.
Ako govorimo o rastu industrijske proizvodnje na prostoru BPK onda je prema izvještajima FZZPR za 2014,2015 i 2016 godinu stanje rasta industrijske proizvodnje ovako: U 2014. godini učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje u Bosansko-podrinjskom kantonu u industrijskoj proizvodnji Federacije iznosilo je 1,0%, dok je u ovom kantonu ostvaren rast fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od 17,0%. U 2015. učešće fizičkog obima industrijske proizvodnje u Bosansko-podrinjskom kantonu u industrijskoj proizvodnji Federacije iznosi 1,0%, dok je u ovom kantonu ostvaren rast fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od 1,8%. U 2016. godini u Bosansko-podrinjskom kantonu ostvaren je rast fizičkog obima industrijske proizvodnje po stopi od 15,2%. Najveći doprinos rastu fizičkog obima industrijske proizvodnje ovog kantona ima preređivačka industrija (rast 15,6%).
Da pogledamo i parametre kada je u pitanju broj poslovnih subjekata u BPK na dan 31.12.2014. godine: Ukupan broj poslovnih subjekata u BPK iznosio je 973 i manji je za 21 ili 2,1% u odnosu na prethodnu godinu. U BPK broj registrovanih pravnih osoba u 2014 godini iznosio je 526, i viši je za 7 ili 1,3%. Broj registrovanih pravnih osoba u BPK učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 1,0%. Broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika sa stanjem na dan 31.12.2014. godine u BPK iznosio je 447 što je manje za 28 ili 5,9% u odnosu na 2013. godinu. Broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika u BPK učestvuje u ukupnom broju registrovanih fizičkih lica – obrtnika u Federaciji BiH sa 0,9%.
Prema statističkim podacima ukupan broj poslovnih subjekata u FBiH na dan 31.12.2015. godine iznosi 103.066, što je više za 1,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan broj poslovnih subjekata u BPK iznosi 1.025 i viši je za 52 ili 5,3% u odnosu na prethodnu godinu. Broj poslovnih subjekata u BPK učestvuje u ukupnom broju poslovnih subjekata u Federaciji BiH sa 1,0%. U BPK broj registrovanih pravnih osoba iznosi 529 i viši je za 3 ili 0,5%. Broj registrovanih pravnih osoba u BPK učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 1,0%. Broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika u BPK sa stanjem na dan 31.12.2015. godine iznosi 496 što je više za 49 ili 11,0% u odnosu na 2014. godinu. Broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika u BPK učestvuje u ukupnom broju registrovanih fizičkih lica – obrtnika u Federaciji BiH sa 1,0%.
Prema statističkim podacima ukupan broj poslovnih subjekata u FBiH na dan 31.12.2016. godine iznosio je 105.083, što je više za 2,0 % u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan broj poslovnih subjekata u BPK iznosi 1.021 i manji je za 4 ili 0,4% u odnosu na prethodnu godinu. Broj poslovnih subjekata u BPK učestvuje u ukupnom broju poslovnih subjekata u Federaciji BiH sa 1,0%. U BPK broj registrovanih pravnih osoba iznosi 552 i viši je za 23 ili 4,3%. Broj registrovanih pravnih osoba u BPK učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 1,0%. Broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika u FBiH sa stanjem na dan 31.12.2016. godine iznosio je 49.596, što je manje za 0,1% u odnosu na prethodnu godinu, dok u BPK broj registrovanih obrtnika iznosi 469 što je manje za 27 ili 5,4% u odnosu na 2015. godinu. Broj registrovanih fizičkih lica – obrtnika u BPK učestvuje u ukupnom broju registrovanih fizičkih lica – obrtnika u Federaciji BiH sa 0,9%. Na bazi ovih podataka može se vidjeti da ja za naše uslove u izvještaju iz 2016 godine došlo do znatnog pada registrovanih fizičkih lica-obrtnika što znači da Vlada BPK nije posvetila adekvatnu pažnju poduzetničko-obrtničkoj kategoriji što je uticalo na značajan gubitak radnih mjesta.
Uzmemo li u obzir parametre koji pokazuju kretanje broja zaposlenih na prostoru BPK u 2014,2015 i 2016 godini onda situacija u ovoj oblasti izgleda ovako:
U 2015 godini u BPK registrovana zaposlenost iznosi 6.556, što je u odnosu na prethodnu 2014 godinu više za 98 ili 1,5%. Broj zaposlenih u BPK učestvuje u ukupnom broju zaposlenih u FBiH sa 1,5%. Povećanje broja zaposlenih zabilježeno je u samo jednoj općini, Goraždu za 2,1% dok je pad broja zaposlenih zabilježen u Foči za 9,8% i Palama za 7,4% u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje broja zaposlenih u BPK za 2015 godinu takođe možemo posmatrati kao rezultat rada prethodne vlade BPK a radi se o upošljavanju radnika u prodajnom centru Bingo.
U 2016. godini U BPK broj zaposlenih iznosi 6.717, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 161 ili 2,5%. Broj zaposlenih u BPK učestvuje u ukupnom broju zaposlenih u FBiH sa 1,5%. Najveće povećanje broja zaposlenih zabilježeno je u Goraždu za 2,5% i Foči za 2,1%, dok je pad broja zaposlenih zabilježen u općini Pale za 2,0%. Simptomatično je da je u vrijeme najveće finansijske investicije kada posmatramo Općinu Pale Prača, teške oko 7 miliona KM ova općina zabilježila porast nezaposlenosti od 2,0%. S druge strane povećanje novozaposlenih u kapacitetu od 161 novo radno mjesto može se objasniti činjenicom da je Vlada Federacije od 70 miliona KM za prvo zaposlenje BPK opredijelila 500 hiljada KM za prijem u radni odnos od godinu dana lica koja su po prvi put zasnivala radni odnos i to na određeno vrijeme. Treba istaknuti i činjenicu da je GINEX takođe izvršio prijem novih radnka pomenutih u statistici zapošljavanja.
Registrovana nezaposlenost u BPK na kraju 2016. godine iznosi 3.502 lica koja traže zaposlenje, što je manje za 68 ili 1,9% u odnosu na prethodnu godinu. Broj nezaposlenih u BPK u ukupnom broju nezaposlenih u FBiH iznosi 0,9%. Najveći broj nezaposlenih lica registriran je u općini Goražde (0,8% od ukupnog broja nezaposlenih u FBiH) dok je najmanji broj registrovan u općini Pale (0,04% od ukupnog broja nezaposlenih u FBiH).
U 2016. godini u FBiH prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 839 KM i viša je za 1,1% u odnosu na prethodnu godinu. U BPK prosječna plaća iznosi 743 KM što je više za 0,4% u odnosu na 2015. godinu i što je 89,1% u odnosu na prosjek FBiH. Povećanje prosječne mjesečne plaće zabilježeno je općinama Pale za 4,2% i Goražde za 0,8% dok je smanjenje zabilježeno u općini Foča za 3,3%. Iz ovog parametra je vidljivo da je prosjek plata u BPK u odnosu na prosjek plata u FBiH manji za 11% ili za 96KM. Govoriti o tome da radnici i stanovnici BPK žive boljim standardom od većine stanovnika kantona u FBiH je netačno i proizvoljno. Da nema oko 1000 uposlenika iz Javnog sektora čija primanja su u prosjeku od 1000KM onda bi prosjek plate u BPK bio znatno iznad 700 KM.
Međutim da ova kratka analiza izvještaja o makroekonomskim pokazateljima po kantonima u FBiH ne bi bila previše neoptimistična, važnim smatram istaći i zavidne rezultate privrednika BPK a koji govore o procentima pokrivenosti uvoza izvozom roba i usluga. U 2016. godini u Federaciji BiH ostvaren je izvoz u ukupnom iznosu od 6.260 mil. KM što je za 1,9% više u odnosu na izvoz u 2015. godini. U BPK izvoz iznosi 150 mil KM što je za 5,7% više u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz BPK-a učestvuje u ukupnom izvozu FBiH sa 2,4%. Povećanje izvoza u BPK zabilježeno je u samo u općini Goražde za 8,2%. U 2016. godini u Federaciji BiH ostvaren je uvoz u ukupnom iznosu od 10.925 mil. KM što je za 2,3% više u odnosu na 2015. godinu. U BPK uvoz iznosi 89 mil. KM što je za 2,7% više u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz BPK-a učestvuje u ukupnom uvozu FBiH sa 0,8%. Povećanje uvoza zabilježeno je samo u općini Goražde za 3,2% dok je smanjenje uvoza zabilježeno u općinama Foča za 64,7,7% i Pale za 28,9%. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom u 2016. godini u FBiH iznosi 57,3 %, a u BPK 169,5% što znači da je ostvaren suficit trgovinske razmjene. Iako je došlo do povećanja uvoza u iznosu od 2,7% to nema negativan ishod jer povećanje uvoza (repromaterijali i sirovine) znači i povećanu aktivnost naših izvozno orjentisanih preduzeća sa prostora BPK.
Postoje i mnogi drugi parametri koji građanima BPK mogu poslužiti za sagledavanje trenutnog stanja i perspektive prostora BPK i o njima ću informisati građane na nekom od narednih saopštenja za javnost. Na žalost i ti drugi parametri govore o izvjesnoj bezperspektivnosti ovih prostora pogotovo u oblasti finansija, velikog i nerješivog duga u kapacitetu od 13 miliona KM, izostanka adekvatne podrške viših nivoa vlasti kroz fondove i transfere federalnih ministarstava, izostanak uvrštavanja BPK u Programu javnih investicija Vlade Federacije, izražeim stepenom kriminala, korupcije, nepotizma i svih drugih anomalija zakonodavne i izvršne vlasti BPK. Zakonodavna i izvršna vlast BPK je postala svrha samoj sebi dok građni BPK u tišini i zauvijek napuštaju prostor BPK. U procentima gledano prostor BPK najviše napušta radnosposobno i obrazovano stanovništvo sa izraženom željom mladih za napuštanje prostora BPK.