Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović kazao je danas na konferenciji za medije da je od početka mandata dobio pet presuda Ustavnog suda FBiH koji je određene zakone nakon njegove apelacije proglasio neustavnim.
Prva u nizu bila je Uredba o vršenju ovlasti u privrednim društvima s većinski državnim kapitalom, koja je proglašena neustavnom jer je omogućavala da se u FBiH mijenjaju ingerencije zakonodavne i izvršne vlasti.
Nakon toga je sporan bio Zakon o notarima gdje se, tvrdi Dunović, pravio monopol, a nakon odluke Ustavnog suda FBiH izuzeti su određeni poslovi advokatima.
Neustavnim je proglašen i Zakon o državnoj službi kojim se rukovodećim državnim službenicima uskraćivalo pravo na posao, odnosno, ističe Dunović, propisivao je da osoba može biti rukvodeći državni službenik ukoliko je politički podobna.
Najznačajnijom presudom smatra Zakon o stečaju koji je uskraćivao pravo radnicima koji rade u kompanijama u stečaju. Takav zakon na snazi je bio 11 godina.
“Zakonom se omogućavalo da radnici rade u kompanijama bez plate, odnosno da imaju obavezu da rade, a da im se isplaćuje osam minimalnih plata i nakon toga su u teoriji mogli imati minimalnu platu, dok je u praksi nisu imali”, kazao je Dunović.
Istakao je i da je neustavnim proglašen i Zakon o platama sudija, kojim bi se izvršna vlast miješala u sudsku određujući plate sudijama, što bi predstavljalo politički utjecaj.
Dunović dodaje da parlamentarna većina funkcioniše na način da donosi protivustavne zakone, a da akademska zajednica i građani to prihvataju iako znaju da to nije ni dopustivo ni normalno te da šalje poruku da u BiH ne postoji vladavina prava.
“Posljednja stvar koja se desila je Zakon o zateznoj kamati koji je promijenjen 2016. godine na način da je rečeno da zatezna kamata ostaje 12 posto godišnje za sva potraživanja izuzev za radnička, gdje je 0,2 posto. U praksi to znači da radnik vrijedi tačno 60 puta manje nego svi ostali. Kada država potražuje novac od nekog preduzeća koje nije izmirivalo obaveze, ono će isplatiti novac sa zateznom kamatom od 12 posto godišnje, a kada isplaćuje radnika isplatit će 0,2 posto. Od Ustavnog suda sam jučer dobio rješenje o prihvatanju privremene mjere na Zakon o zateznoj kamati, što znači da se izmjena zakona stavlja van snage, odnosno da će kamata biti vraćena na 12 posto godišnje ravnopravno, kako za druge, tako i za radnike, do donošenja konačne presude”, rekao je Dunović.