O promjenama Ustava FBiH, ponašanju nacionalnih stranaka, te stvaranju građanskog bloka za Oslobođenje govori potpredsjednik Federacije
Gospodine Dunoviću, kako da Srbi u Federaciji BiH ostvare konstitutivnost zagarantovanu Ustavom?
– Poznata je činjenica da, u skladu sa kantonalnim ustavima, Srbi nisu konstitutivni u svim kantonima u Federaciji BiH, a entitetskim Ustavom i Ustavom BiH je potpuno drugačije definisano. Ono što se dešava u HNK-u nije izdvojen slučaj, ali je medijski najvidljiviji, jer postoje pokušaji da se ovaj dugogodišnji problem riješi stavljanjem ovog osjetljivog pitanja na dnevni red Skupštine HNK-a. Očekivano, HDZ je više puta bio protiv. Smatram da ovu temu treba demistifikovati do kraja. Biću iskren, pa reći mišljenje o politikama koje vode nacionalne stranke, kroz primjer konstitutivnosti Srba u HNK-u.
Lista legitimnih
Nacionalne stranke su svjesne da negiranjem konstitutivnosti, zapravo negiraju entitetski, a također i Ustav BiH, ali pokušavaju ovu problematiku iskoristiti ne obazirući se previše za anticivilizacijski čin negiranja jednog naroda na određenom dijelu BiH. Krenuću redom: HDZ je u raskoraku između nacionalističke politike kojom negira jedan narod i ljubavi prema SNSD-u, preciznije, političke ljubavi na relaciji Čović – Dodik. To je jedna od najprincipijelnijih i najdugovječnijih koalicija u BiH, jer ih veže zajednička težnja ka urušavanju državotvornosti BiH, prikrivena tobožnjom brigom za narod. Moja procjena je da je postignut dogovor u ovoj koaliciji, na način da će HDZ “popustiti” i pristati na konstitutivnost, a SNSD će zauzvrat isporučiti listu “legitimnih” Srba koje HDZ može stavljati na svoje izborne liste. Rezultat bi bio popuna Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH, ali po mjeri SNSD-a i HDZ-a.
SDA pokušava plesati ovaj nacionalni ples, ali nisu sigurni ni kako da se postave, pa najavljuju apelacije Ustavnom sudu FBiH, za koje nemaju ovlaštenje da ih podnesu, a sve kako bi prikazali da imaju državotvornost u svojim političkim ciljevima, ne želeći doći do rješenja. Rješenje je jednostavno, ono postoji već godinama i naglasio sam to više puta: zahtjev jedne trećine zastupnika u HNK-u (i u drugim kantonima) za ocjenu ustavnosti kantonalnih ustava. SDA je dio te trećine, pa treba pitati njih zašto najavljuju apelacije preko onih koji nisu ovlašteni podnosioci, kada znaju da će zastupnici SDP-a u HNK-u prihvatiti rješenje putem jedne trećine zastupnika. Pitanje je zašto zastupnici SDA to ne žele.
Može li ijedan prijedlog eventualne izmjene Izbornog zakona BiH, koji bi proveo presudu Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, proći bez izmjena Ustava Federacije BiH?
– HDZ voli selektivno gledati na ustavnost i vladavinu prava. Ne govore o presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, slučajevima Sejdić – Finci, Zornić, Pilav. Ne spominju ni Ustav Federacije BiH kada govore o izmjeni Izbornog zakona. Ustav Federacije BiH je jasan po pitanju popune klubova naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH. Ustav navodi da će u Domu naroda biti najmanje po jedan zastupnik iz svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona, koji se delegira u Dom naroda. Ukoliko Izborni zakon ne propisuje popunu Doma naroda zbog apelacije u predmetu Ljubić, propisuje to Ustav Federacije BiH.
Svojevremeno ste inicirali izmjene Ustava FBiH s ciljem omogućavanja popune, prvenstveno, Kluba Srba u Dom naroda Parlamenta FBiH. Šta je bilo s tim Vašim prijedlogom i šta bi se s njim postiglo?
– SDA je proteklih dana u medijima plasirala priču o izmjenama Izbornog zakona, istovremeno spominjući popunu Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH. Ništa to ne bi bilo sporno, a bilo bi čak i pohvalno da razmatraju ovaj problem, da nisu prepričali moju inicijativu iz 2015. godine. Kako je parlamentarna većina, uključujući SDA, ovu moju inicijativu potpuno ignorisala, isti prijedlog amandmana na Ustav FBiH je uputio i Klub Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ali ignorisanje je nastavljeno. Treba napomenuti da inicijativa koju sam predložio ne rješava samo problem popune Kluba Srba, već popune bilo kojeg, eventualno nepopunjenog kluba za sve naredne izborne cikluse. Nisu željeli u SDA o tome razgovarati ranije, pa se nadam da sada hoće, ali neka ne predstavljaju to kao svoju ideju, jer oni moju ideju kriju u ladicama već dvije godine.
Postoji li opasnost da se rezultati izbora 2018. ne implementiraju i šta to nosi za sobom?
– Ta opasnost realno postoji. Čelnici HDZ-a otvoreno prijete tom mogućnošću. Izbore moramo imati, sa potpunom implementacijom rezultata. Modusa za izlazak iz ove situacije je više. Može se ići sa izmjenom Izbornog zakona, koji uzima u obzir sve presude, pa i one Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Postoji mogućnost i provođenja odredbi Ustava Federacije BiH za popunu Doma naroda Parlamenta FBiH i svih nivoa vlasti koji proističu iz popune Doma naroda (predsjednik i potpredsjednici FBiH, Vlada FBiH, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH). Svaki drugačiji postupak će značiti svjesno kršenje Ustava Federacije BiH od jedne političke stranke, a mislim da neću biti preoštar u izjavi ako kažem da je to najava državnog udara.
Kakvu alternativu imaju građani u trenutnoj političkoj, socijalnoj i ekonomskoj situaciji?
– Moram reći da građani uvijek imaju alternativu. Nisu svi političari isti, nisu svi korumpirani i neosjetljivi na probleme građana BiH. Pokazao sam primjerima zahtjeva za ocjenu ustavnosti, a do sada je pet presuda Ustavni sud FBiH presudio u moju korist, da se može graditi pravna država, da se građanska prava ne smiju ugrožavati i da nada postoji.
Širi blok
Problem su politike i političari koji svjesno i namjerno zloupotrebljavaju dobijeno povjerenje građana. Smatram da su građani u mogućnosti da naprave razliku i da odluče u kakvoj državi žele da žive. Odgovornost građana nakon izbora prestaje, ali odgovornost političara treba biti stalna, a ne samo u izbornim godinama.
Da li je alternativa u ljevici ili nezavisnim?
– Ljevica može i mora ponuditi nešto drugačije. Rekao bih, čak, ljevica sa građanskim, širim blokom. Došlo je vrijeme da se otvara širi front borbe za modernu, ekonomski održivu, evropsku državu u kojoj postoji vladavina prava sa građanskim slobodama. Mislim da postoje pojedinci i političke opcije u cijeloj Bosni i Hercegovini koji žele takvu državu. Odgovornost je na svima nama.
Izvor: Oslobodjenje.ba