Zanimljivo je gledati predstavnike HDZ-a kada govore o ovoj temi. Dragan Čović je nedavno izjavio „da ne vidi nijednog razloga da se ovo pitanje ne riješi“. Ja ipak vidim da je jedan od osnovnih, ali ne i jedini, razlog upravo želja HDZ-a da se ovo pitanje ne rješava.Uzmemo li u obzir i nedavnu posjetu Dodika Drvaru i njegove izjave o podršci izmjenama izbornog zakona kako bi se osiguralo da Srbe mogu predstavljati oni koji se biraju tamo gdje Srbi žive, očito je da ni za HDZ, a ni za SNSD Srbi u HNK nisu u prvom planu. Čini se da su pored planova o podjeli Bosne i Hercegovine, krenuli i sa podjelama unutar Federacije po nacionalnom principu, pa se Srbi u HNK ne uklapaju u njihove planove, kazao je u razgovoru za Vijesti.ba potpredsjednik FBiH Milan Dunović.VIJESTI.BA: Vlada HNK-a ne želi da pripremljeni prijedlog amadmana na Ustav HNK-a, delegirati na sjednicu Vlade, a koji su usuglasili i predložili klubovi zastupnika Srba i Bošnjaka u Skupštini. Taj prijedlog amandmana, odnosi se na konstitutivnost naroda i ravnopravnu upotrebu jezika i pisama na području HNK-a. Srbi u HNK nisu konstitutivan narod. Kako Vi gledate na sve to?
DUNOVIĆ: Srbi su kao i Bošnjaci i Hrvati konstitutivni u cijeloj Bosni i Hercegovini. To je definisano Ustavom BiH i entitetskim ustavima. Poseban problem je taj što nacionalne stranke, koje se samo načelno zalažu za prava pojedinih naroda, te funkcionišu u sistemu gdje u nazivu stranke često koriste ime države Bosne i Hercegovine, a ne poštuju državu i rade otvoreno protiv njenih naroda, ali i svih građana negirajući Ustav. Situacija u HNK nije izdvojen slučaj, jer konstitutivnost Srba se direktno krši u još nekim kantonima, ali u HNK je očito došlo do otvorenog protivljenja stavljanju ovako važnog pitanja na dnevni red Skupštine.
Treba napomenuti da je ovo pitanje trebalo biti riješeno još 2002. godine kada je Visoki predstavnik naložio da se konstitutivnost Srba definiše Ustavom FBiH, a kantoni su bili u obavezi da usklade kantonalne ustave. Zbog te obaveze o usklađivanju kantonalnih ustava sa Ustavom FBiH sam i rekao na početku da Srbi jesu, kao i Bošnjaci i Hrvati, konstitutivni u cijeloj BiH. Izgleda da kantoni kršeći ustav BiH i Ustav Federacije BiH smatraju da oni nisu sastavni dio Bosne i Hercegovine.
VIJESTI.BA: Zbog čega toliki otpori HDZ-a i protivljenje tako elemnarnoj stvari da jedan narod ostvari pravo na konstitutivnost?
DUNOVIĆ: Zanimljivo je gledati predstavnike HDZ-a kada govore o ovoj temi. Dragan Čović je nedavno izjavio „da ne vidi nijednog razloga da se ovo pitanje ne riješi“. Ja ipak vidim da je jedan od osnovnih, ali ne i jedini, razlog upravo želja HDZ-a da se ovo pitanje ne rješava.
VIJESTI.BA: ZanimljIvo, iz HDZ-a su, tobože odgovarajući SDA, kazali da bi potonja trebala prihvatiti prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona, koji je definitivno segregacijski, ako im je stalo do jednakopravnosti. Kako komentarišete to? Da li HDZ na neki način Srbe drži kao taoce u HNK, ili je poruka drugačija?
DUNOVIĆ:Predstavnici HDZ-a govoreći o izmjenama izbornog zakona, često govore o jednakopravnosti. To je zaista paradoks, jer prema prijedlogu izmjene izbornog zakona koju je u proceduru uputio HNS, čak ni Hrvati koji žive u Sarajevu ili npr. srednjebosanskom kantonu nisu jednakopravni sa Hrvatima u HNK. Kako onda očekivati jednakopravnost Srba u HNK, po mjeri HDZ-a. Treba naglasiti činjenicu da je i Milorad Dodik izjavio da je osnovni preduslov za ravnopravnost Srba u HNK promjena izbornog zakona kako to zagovara HNS u cijeloj Federaciji BiH. Osim što je to potpuna neistina, jer je ovo pitanje trebalo biti riješeno još 2002. godine, ovo nam pokazuje usklađene izjave na relaciji Čović-Dodik. Uzmemo li u obzir i nedavnu posjetu Dodika Drvaru i njegove izjave o podršci izmjenama izbornog zakona kako bi se osiguralo da Srbe mogu predstavljati oni koji se biraju tamo gdje Srbi žive, očito je da ni za HDZ, a ni za SNSD Srbi u HNK nisu u prvom planu. Čini se da su pored planova o podjeli Bosne i Hercegovine, krenuli i sa podjelama unutar Federacije po nacionalnom principu, pa se Srbi u HNK ne uklapaju u njihove planove.
VIJESTI.BA: Vi ste u više narata razgovarali sa koordinacijom srpskih udruženja u Mostaru. U razgovoru sa mostarskim Srbima, do kakvih ste zaključaka došli, osim ove općepoznate pravne činjenice o kojoj smo govorili?
DUNOVIĆ. Pored egzistencijalnih problema sa kojima se susreću svi građani Kantona, Srbi imaju i otežavajuću okolnost koja se ogleda u tome što pravno ne postoje. Mislim da dalja pojašnjenja nisu potrebna.
VIJESTI.BA: U Mostaru, glavnom gradu HNK, ulice nose ime po fašistima. Jedna od njih po Mili Budaku, koji je svojevremeno kazao da za Srbe i Jevreje ima tri miliona metaka. Kako komentarišete, s jedne strane, odnos HDZ BiH da ukine politička prava Srbima i Jevrejima, a sve praćeno rehabilitacijom ustaštva?
DUNOVIĆ: U Bosni i Hercegovini se nacionalne stranke često igraju sa fašizmom. Smatram da se na jedan fašizam nikako ne odgovara drugim, jer tu razlika nema. Nije to samo slučaj u Mostaru. U RS se veliča četništvo, u Sarajevu je škola nazvana po čovjeku koji je veličao ustaški pokret. Mislim da dugujemo novim generacijama malo više iskrenosti i širine. Nažalost, u praksi se pokušava prikazati da je antifašizam nešto retrogradno, relativiziraju se zločini, nacionalna prava se stavljaju ispred građanskih, a onda kao rezultat imamo to da prava konstitutivnih naroda ne mogu biti ostvarena.
Mislim da smo daleko od građanske države, u kojoj ćemo kao građani imati zagarantovana ljudska prava, jer nacionalne stranke, jednostavno, prave potrebu za nacionalnim podjelama koje idu do te mjere da vode u sunovrat svih vrijednosti, pa se moramo boriti za elementarna ljudska prava i prihvatati suživot kao nešto o čemu ne znamo ništa. Nove generacije bi mogle izgubiti osjećaj kako se ovdje vijekovima živjelo zajedno, jer na primjeru Srba u HNK vidimo kako se od jednog administrativnog problema, u smislu usklađivanja dva ustava, naprave životni problemi za veliki broj građana Mostara. Sada imamo generacije mladih ljudi koji su odrastali u sredini u kojoj nemaju svi ista prava. Napominjem da to nije samo slučaj u HNK i nije samo slučaj sa Srbima.
Razgovarao: Nihad Hebibović (Vijesti.ba)