Iskreno da vam kažem, već dugo godina u Evropi raste taj jedan antiislamizam, po meni, čak i moderni fašizam, koji također počinje da raste u Evropi, pored onog modernog antijevrejstva, koje je dominantno, počinje da dobija i tu antiislamsku karakteristiku.Nažalost živimo u takvom svijetu, i mi ovdje u BiH nalazimo se u situaciju da se pravdamo i predsjednici Hrvatske, i javnosti u Hrvatskoj , Austriji ili Češkoj, da to nije tako. Možda bi najpametnije bilo pozvati ih da dođu, da vide, da takva vrsta ekstremnog raspoloženja među bosanskohercegovačkim muslimanima ne postoji, niti je ikada postojala, istakao je za TV1 predsjednik DF-a Željko Komšić
TV1 : Gospodine Komšiću, kako Vi komentirate izjavu predsjednika Češke da bi buduća baza ISILa mogla da bude Bosna i Hercegovina, dolazi nakon sličnih izjava Sebastiana Kurtza i ranijih Kolinde Grabar Kitarović?
KOMŠIĆ: Pazite, od ljudi koji su na tako visokim pozicijama, koji na neki način upravljaju državama koje su uređene i sređene i imaju način da preko svojih institucija, službi da dobiju prave informacije, čovjek bi očekivao malo više ozbiljnosti. Po meni, tako olako izreći te tvrdnje, je na neki način neodgovorno, ali to je očigledno postala neka epidemija, počev od predsjednice Hrvatske, ministra vanjskih poslova Austrije, pa evo sad i predsjednika Češke, što me posebno iznenađuje, moram biti iskren, znajući da su oni ovdje uvijek imali dobre diplomate, koji su, dakle, mogli da prikupe prave informacije.Ne znam šta je to bilo, ne poznajem gospodina Zemana, nisam nikad imao priliku da ga sretnem, neke njegove prethodnike, jesam, koji sebi nisu davali za pravo da tako olako izriču tako teške tvrdnje. Po meni, to bi se već moglo zvati i nekom vrstom kampanje, koja se vodi u tim demokršćanskim krugovima u Europskoj uniji. Naravno, iz Njemačke još nemamo takve vrste izjava, bar od strane najviših zvaničnika. Pominjem to, kao zemlju koja ima tu najjaču demokršćansku politiku u Europskoj uniji. Po meni je riječ o totalno netačnoj ocjeni. Kažem, pošto sam bio na funkciji, koja je otprilike pandan tome, istina jedan od trojice, znam kada bi davao izjave o stanju u susjednim zemljama, uvijek bi trudio da se dobro pripremim, da znam šta se stvarno dešava, a ne tako da istresam, pogotovo neistinite informacije iz rukava,.
TV1 : Šta bi mogla biti pozadina toga, šta se želi tim postići?
KOMŠIĆ: Iskreno da vam kažem, već dugo godina u Evropi raste taj jedan antiislamizam, po meni, čak i moderni fašizam, koji također počinje da rastu u Evropi, pored onog modernog antijevrejstva, koje je dominantno, počinje da dobija i tu antiislamsku karakteristiku.Dakle, vi to možete vidjeti, pogotovo kad je riječ o ekstremnim političkim opcijama u Zapadnoj Evropi. Njih obilježava, pored ovog antijevrejskog raspoloženja, definitivno i antiislamsko raspoloženje. To se može vidjeti već dugi niz godina. To nije počelo sa izbjegličkom krizom, kako to neki pokučavaju da predstave, več je to počelo, ipak, daleko ranije.
TV1 : TV1: Smatrate li da se pitanje terorizma i unutar BIH često koristi u političke svrhe i prepucavanja?
KOMŠIĆ : Naravno da se koristi, samo je pitanje ko će se zalijepiti za ovu Zemanovu izjavu od političara u BiH. Ja mogu odmah da pretpostavim ko će biti prvi.Postoji taj antiislamski talas u tim zapadnoeuropskim zemljama, koji je ojačan naravno i nekim izbornim pobjedama desničarskih kanidadata, i ne samo u Europi, tako da to postoje sad neki trend, paušalna osuda svega onoga što je islamsko, bez ulaska u analitku šta su zapravo pravi uzroci terorizma, koji diolaze iz tih radikalnih krugova u islamskom svijetu. Nažalost živimo u takvom svijetu, i mi ovdje u BiH nalazimo se u situaciju da se pravdamo i predsjednici Hrvatske, i javnosti u Hrvatskoj , Austriji ili Češkoj, da to nije tako. Možda bi najpametnije bilo pozvati ih da dođu, da vide, da takva vrsta ekstremnog raspoloženja među bosanskohercegovačkim muslimanima ne postoji, niti je ikada postojala. Čak i onda, kada je to bilo logično za očekivat, kad je taj narod prolazio veliki tragediju u ratu u Bosni i Hercegovini, bilo je naravno tih grupica koje su pokušavale okrenuti tu cijelu borbu u tom pravcu, ali, nikada nisu uspjele, iz razloga što ne samo da instituacije to nisu dozvoljavale , nego to nema uporišta u običnom narodu, odnosno to nije svojstveno Islamu na ovom prostoru, niti Bošnjacima kao narodu.
TV1: Milorad Dodik danas kaže da BIH nema pravo na vojnu imovinu i da je to pravna otimačina.Koliko stoje ove izjave Milorada Dodika?
KOMŠIĆ: Ne stoje. Polički naravno da sam protiv toga što on kaže, ali pravno gledajuči to što on kaže je glupost najobičnija. To nema veze ni sa pravom, niti sa pravnom logikom i sistemom, ovakvim kakav je u BiH. Naravno Bosna i Hercegovina ima pravo na to, to je državna imovina, a Bosna i Hercegovina je država.
TV1 : Milorad Dodik je najavio novi referendum. Dragan Čović se nije oglasioo po pitanju vojne imovine, a također se nije oglasio na najavu Milorada Dodika da će organizovati novi referendum o NATO -u ?
KOMŠIĆ: To je potpuno u skladu sa Čovičevom strategijom i strateškom savezništvu sa Dodikom. On je tu čak i preuzeo određene obaveze, u smislu zastupanja nekih interesa SNSD -a, u institucijama Bosne i Hercegovine gdje HDZ prisutan u vlasti, To se meni u potpuno uklapa u taj njihov strateški dogovor.
TV1: Kako vidite ulogu Rusije u cijelom procesu, ruski ambasador dao je podršku Dodiku ali interesantno upakovao je to i sa podrškom HDZ-u za Izmjene izbornog zakona?
KOMŠIĆ: Rusija pokušava ostvariti svoje uporišne tačke u regiji, pokušava imati što više potencijalnih saveznika za svoju političku priču. Glavna politička tema, kada je riječ o ruskoj politici u BiH i na Balkanu generalno, je spriječiti širenje NATO-a. Sve što vodi ka tome da se odgodi, produži ili da nikad ne dođe do proširenja NATO-a na ove prostore, jeste sa njihove tačke gledišta povoljno. Otuda je i ta podrška Dodiku i direktna podrška polištičkim zahtjevima Dragana Čovića. Dakle, sve ono što BiH i cijelu regiju udaljava od NATO – a, biće podržavano od strane ruske politike. Naravno, Rusija sad tu ima i jednu vrstu problema, jer ne mogu više Vučića i Srbiju da u potpunosti kontrolišu. Vučićeva pozicija je takva , da je on potezima koje vuče odabrao evropski put, put ka Zapadu. Naravno, da on mora ”pleše na žici”, da to ne ide direktno protiv Rusije, ali definitvno Vučić i njegova politika su okrenuti prema Europskoj uniji. Koliko on balansira , najbolje govori slučaj novoizabrane premijerke Republike Srbije, koja je nosila stereograme svog razgovora za medije ruskom ambasadoru, da se on uvjeri, da ona ipak nije davala izjave koje Srbiju guraju prema Zapadu Što se Srbija bude više izmicala i Vučić se bude više izmicao toj nekoj vrsti rusog uticaja, tako će Rusija pokušavati da nađe jače uporište u BiH, u ovom slučaju u Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću.
TV1: Početkom septembra najavljena je posjeta Aleksandra Vučića Bosni i Hercegovini.Dolazi u Sarajevo, kakva su vaša očekivanja?.
KOMŠIĆ: Ja Vučiću politički, pogotovo intimno, privatno, nikada ne mogu zaboraviti onu rečenicu izrečenu u Skupštini Srbije, Sto za Jednog, i to je nešto šta god da uradi, uvijek će ga pratiti. Ja govorim o svom utisku o njemu, s tim da sve dok on u regiji nastupa ovako kako nastupa, da Srbiju vuče ka Europskoj uniju, po potencijalno i ka NATO – u, što on neće nikada reći, po meni je to dobra činjenica za Bosnu i Hercegovinu.
TV1: U ovim trenucima traje svečana akademija povodom godišnjice Herceg-Bosne, kako gledate na obilježavanje ovakve vrste?
KOMŠIĆ: Sve je to u funkciji davanja političke podrške onoga što je Čović iznosio kao svoju strategiju, ili HNS ali u suštini je to Dragan Čović. To znači institucionalizacija svega onoga što je nekada bila tzv Herceg Bosna korak po korak, izmjenama Izbornog zakona, zaokruživanjem teritorije na kojoj može biti izabran samo onaj za koga oni kažu da je pravi Hrvat, pa do toga da u jednom trenutku u ovisnosti od regionalnih okolnosti se stavi na stol priča – konfederacija ili nema BiH, i realizacije možda ne doslovno plana Cvetković – Maček.
TV1: Nedavno ste izjavili da je spas za Hrvate povlačenje Dragana Čovića, zašto?
KOMŠIĆ: Ja mislim da bi spasio hrvatski narod jer je iz dana u dan sve manje Hrvata u BiH koji odlaze Čapljine, Mostara a da ne pominjem Središnju Bosnu. Trend odlaska najveći je među Hrvatima, iz vrlo jedostavnog razloga – stvar je u državljanstvu Hrvatske koje omogućuje da s time postajete građanin EU.
TV1: Kakvim ocjenjujete stanje u državi, odnose među koalicionim partnerima?
KOMŠIĆ: Imam utisak da sve ovo ide na kulminaciji i u jednom trenutku to mora eskalirati i bojim se da to može biti ovaj mandatni period 2018 – 2022 ako rezultati izbora 2018 budu isti kao što su sada, i ako opet bude triling SDA, HDZ, SNSD.
TV1: Šta radi opozicija, najavljena je zajednička sjednica Glavnih odbora DF-a i SDP-a, o čemu se radi?
KOMŠIĆ: Mi ćemo na toj sjednici potpisati dokument koji je usaglašen na najvišim tijelima i jedne i druge stranke, i to će biti prilika da pokažemo javno da postoji nešto što je osnova te saradnje. SDP i DF će definitivno biti saveznici ne samo u predizbornoj kampanji nego i poslije izbora. Krupni politički potezi u smislu odnosa prema vlasti i prema opoziciji bi se trebali vući zajednički. Naravno sve to stoji u kontekstu priče o ljevici u BiH i potrebi njene trasnformacije, da ljevica ne bude na strani moćnika nego na strani onih ljudi koji su bilo pravno, socijalno ili ekonomski ugroženi, dakle da bude na strani većine ljudi u BiH.
TV1: Ima li ljevica snage za tu 2018?
KOMŠIĆ: Ja vjerujem da ima jer da ne vjerujem ne znam zašto bih ovo radio. Mislim da je većina svijeta u BiH okrenuta ka nekoj progresivnoj ideji a ne okrenuta podjelama, kriminalu i svađama koje koriste onim ljudima kojim kada pogledate imovinu jasno vam je ko ima korist od tih velikohrvatskih, velikosrpskih i velikobošnjačkih priča. Na kraju krajeva već trideset godina živimo koncept etničkih politika a to je dovoljno vremena da se pokaže da to ne funkcioniše i da valja težti identifikaciji nas kao Bosanaca i Hercegovaca koji će da poštuju ovu zemlju i da se bore za to da ona bude normalna zemlja, da sad ne ponavljam sve fraze u vezi s tim.
TV1: Vi ste nedavno bili u Banja Luci, šta je bio cilj tribine DF-a tamo i kakve su reakcije?
KOMŠIĆ: Nekada me iznenadi interes izvana koji se pojavi i ovaj put sam prijatno iznenađen reakcijama. Međutim ne vidim u tome ništa spektakularno ili neki čin koji je nemoguć da neke stranka iz Federacije pravi tribinu u RS-u i to pred publikom koja je nacionalno mješovita. Vidim da je to izazvalo neki interes i sam se pitam da to nije možda zbog neke ljetne pauze, pa nema vijesti i događaja, pa je taj događaj izronio. Kada smo krenuli u priču o održavanju te tribine držao sam to normalnim kao da je spremamo u Sarajevu ili Tuzli. Treba izaži iz Sarajeva jer nije samo Sarajevo BiH i mjera svega u BiH. Treba otići i u manje sredine pa da se viidi kako je to.
TV1: Nedavno je vođena velika polemika o promjeni ulice Maršala Tita u ulicu Alije Izetbegovića, čak se i SDA ogradila od inicijatora. Kako ste vi u DF-u vijdeli ovu polemiku i evo šta je vaše lično mišljenje o ove dvije ličnosti?
KOMŠIĆ: Mi smo među prvima reagovali, i kazali zašto svađate mrtvog Tita i Aliju kada oni nisu u svađi, nisu u historijskoj svađi. Politički su bili drugačiji, jedan je bio ubijeđeni komunista a Alija Izetbegović definitivno to nije bio, ali esencija je ista, i jedan i drugi su bili borci za ovu zemlju i svoja uvjerenja. Nisam vidio da su se igdje njih dvojica sudarili u historijskom smislu, osim ovih ideoloških razlika koje su nam svima poznate ali u glavi Bosanaca i Hercegovaca ne vidim zašto bi se to radilo, i svađalo njih kao historijske činjenice. Tako sam doživio pokušaj da se ide sa tom trapavom inicijativom, a ne vjerujem da taj dečko koji je to lansirao da je sve to iz njegove glave, jer tu mora biti neke podrške iz SDA ali po meni je dobro što se SDA od toga ogradila.