Na 23. redovnoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH usvojena je inicijativa zastupnice Demokratske fronte, Alme Kratina za ostvarivanje prava na osiguranje plaćenog odsustva s posla za hranitelje djece bez adekvatnog roditeljskog staranja, i to bez obzira na uzrast djeteta koje je smješteno u hraniteljsku porodicu. Dodatno je precizirano da hranitelj ovo pravo stiče danom donošenja privremenog rješenja o hraniteljstvu, tj. danom dolaska djeteta na adaptaciju u porodicu hranitelja.
Prjedlog trajanja plaćenog odsustva hranitelja za:
- hranjenika mlađeg od tri godine – 6 mjeseci;
- hranjenika u životnoj dobi od 3 do navršenih pet godina -5 mjeseci;
- hranjenika u životnoj dobi od 5 do 18 godina života – 4 mjeseca.
S obzirom na to da je Vlada u proteklom periodu podržala inicijativu da se omogući pravo na plaćeno odsustvo s posla i usvojiteljima koji su usvojili djete starije od godinu dana (što nije bio slučaj u ranijem periodu prema važećoj zakonskoj legislativi), a i dalje se nastavlja diskriminatorni odnos prema hraniteljskim porodicama, ovom inicijativom se tražilo da se hraniteljima osigura pravo na plaćeno odsustvo s posla. To je neophodno radi uspostavljanja čvrste veze između djeteta i hranitelja u osjetljivoj fazi adaptacije djeteta u novoj sredini.
Ostvarivanje prava na plaćeni dopust s posla za hranitelje ne iziskuje velika finansijska sredstva, s obzirom na to da se u FBiH na godišnjem nivou u prosjeku usvoji ili smjesti u hraniteljstvo mali broj djece. Vodeći se podacima federalnog ministarstva rada i socijalne politike iz „Situacione analize o položaju djece bez roditeljskog staranja i porodica pod rizikom od razdvajanja“ u 2014. godini usvojeno je ukupno 27 djece, a samo 5 djece je smješteno u hraniteljstvo. Iz navedenog je jasno da omogućavanje plaćenog odsustva hranitelja ne predstavlja veliki finansijski izdatak, ali predstavlja ključni preduslov za uspješno smještanja djeteta u hraniteljsku porodicu.
Usvojena inicijativa omogućava da djeca, koju je potrebno smjestiti u hraniteljsku porodicu, u osjetljivoj fazi adaptacije provode više vremena sa hraniteljima što bi u konačnici utjecalo na povećanje broja uspješnih adaptacija djece u nove sredine, a koje im obezbjeđuju porodični ambijent.
Kako nema nikakvog opravdanja da se različito posmatraju djeca koja se nađu u procesu usvajanja ili smještanja u hraniteljsku porodicu, različit stepen ostvarivanja prava djeteta u ovom slučaju predstavljao je očigledan primjer diskriminacije. To je bilo neophodno ukinuti kroz izmjene Zakona o radu i jasnu odrednicu u Zakonu o hraniteljstvu.
Većina zastupnica/ka u Zastupničkom domu podržala je inicijativu koja će zasigurno utjecati na povećanje procenta uspješnih adaptacija djece bez roditeljskog staranja u hraniteljske porodice.