Intervju: Prim. dr Nijaz Štitkovac, predsjednik OO DF Vogošća

Prim. dr Nijaz Štitkovac rođen je u Žepi 25.05.1962. godine, a trenutno nastanjen u Vogošći. Oženjen je, ima kćerku, sina i dva unuka. Osnovnu školu završio je u Žepi, gimnaziju u Rogatici, a Medicinski fakultet u Sarajevu 1987. godine. Iste godine počeo je raditi u Domu zdravlja u Rogatici, a ratno vrijeme provodi u svojoj rodnoj Žepi kao pripadnik Armije Bosne i Hercegovine radeći kao ljekar i obnašajući funkciju načelnika saniteta u Žepskoj brigadi i Ratnoj bolnici sve do pada enkalave, jula mjeseca 1995. godine.

Nakon rata radi u Domu zdravlja Hadžići i 2002. godine završava specijaliazaciju iz otorinolaringologije. Radne obaveze kasnije ga odvode u Dom zdravlja u Vogošći, a kasnije u Ilijašu gdje je u četvorogodišnjem mandatu obavljao dužnost direktora Doma zdravlja. Trenutno je zaposlen u Specijalističko-konsultativnoj službi Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo u otorinolaringološkim kabinetima u Vogošći i Ilijašu.

U lokalnoj zajednici poznati ste kao doktor, međutim ono što nas zanima jeste Vaš politički angažman. Od kada on seže i šta je to što Vas je navelo da se aktivno bavite politikom?

Nadam se, a i volio bih, da sam poznatiji kao ljekar nego kao političar, jer moja prva ljubav je moj časni poziv, a bavljenje politikom je revolt. Ponosan sam što me u ljekarskom pozivu nasljeđuju moja kćerka i sin.
Kada je riječ o mom političkom životu, već kao srednjoškolac u drugom razredu gimnazije, primljen sam u Savez komunista Jugoslavije, a sa 28 godina bio sam sekretar partijske organizacije u Domu zdravlja u Rogatici. Raspadom Saveza komunista devedestih godina prošlog vijeka, nisam se politički angažovao sve do 2009. gdine. Zašto? Zato što je odjednom nestalo sve ono u šta sam kao mlad čovjek i Titov stipendista vjerovao; zato što je nakon pojave političkog pluralizma na našim prostorima došlo do strašnog rata iza kojega, osim stradanja i ruševina, nije ostalo ništa dobro. Smatrao sam da ću imati manje problema ako se ne bavim politikom, ali sam onda kroz život i posao osjetio da se politika u mnogo čemu bavi mojim životom i životima moje porodice i svih nas.

Pojavom novog političkog subjekta na bosanskohercegovačkoj sceni 2009. godine u obliku Saveza za bolju budućnost, odlučio sam se uključiti u društveno-politički život i pokušati uticati na neke tokove za koje sam smatrao da mogu biti mnogo bolji, pošteniji i moralniji. Mislio sam da je to mnogo lakše, pa sam na Općim izborima 2010. godine dobio priliku da budem na listi za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Kao politički anonimus nisam dobio dovoljan broj glasova da budem dio Parlamenta, ali dovoljan broj da se ne postidim i da nastavim dalje. Dvije godine kasnije na Lokalnim izborima osvojio sam mandat u Općinskom vijeću Vogošća.
Nažalost, negdje sredinom mandata kulminirali su nesporazumi sa lokalnim rukovodstvom Saveza za bolju budućnost, pa sam shvatio da je najbolje otići i ne smetati, a vijećnički mandat dovršiti kao samostalni vijećnik. Svjestan da nije popularno mijenjati politički “dres”, jer i sam ne podržavam takve postupke, preostalo mi je da se ili prestanem baviti politikom ili se ponovo pridružiti nekom novom političkom projektu koji nudi nešto što je blisko mom svjetonazoru.

Takvu priliku sam vidio u Demokratskoj fronti u koju se uključujem ipak sa dozom griže savjesti, ali u kojoj sam se od samog starta osjećao puno komotnije i poštovanije nego ranije. Na lokalnim izborima 2016. godine ponovo sam dobio priliku da budem kandidat za drugi mandat u Općinskom vijeću Vogošća. Na moje zadovoljstvo, a zahvaljujući glasačima koji još uvijek pored političke pripadnosti cijene i samog kandidata, postao sam vijećnik u drugom četvorogodišnjem mandatu.

Osjećajući se u političkom smislu kao “svoj na svome”, jer Demokratka fronta gaji građanske principe i principe socijalne i svake druge pravde, maksimalno sam se angažovao da doprinesem njenom napretku, pa sam na unutarstranačkim izborima 2017. godine dobio povjerenje članstva da u četvorogodišnjem mandatu vodim Općinsku organizaciju Demokratske fronte Vogošća. Sada sam tu i nadam se da sa članstvom i simpatizerima Demokratske fronte mogu barem malo doprinijeti boljitku našeg društva.

Zašto je Vaš izbor Demokratska fronta?

Kao što sam na početku rekao, ja sam kao srednjoškolac imao priliku da budem član Saveza komunista Jugoslavije, odrastao sam i školovao se u sistemu za koji smatram da je imao svojih mahana, ali koji je bio puno moralniji i pravedniji, koji je pružao šansu i seljaku i radniku, koji se trudio uvažiti i nacionalno i građansko, u kome smo se na kraju krajeva osjećali mnogo ljepše i ponosnije. Naravno, ovo govorim u svoje ime i ime velikog broja građana, svjestan da ima i onih koji imaju drugačija iskustva i misle drugačije i kojima je ovaj sistem kao bajka.

Imajući u vidu moj ovakav svjetonazor, logično je da ću se najkomotnije osjećati u političkoj opciji koja baštini ovakve vrijednosti, a Demokratska fronta je uz neke druge partije građanske orjentacije koje cijenim, jedna od takvih. Ovo ne znači da ne uvažavam pravo drugima na drugačiju orjentaciju, ali imam pravo, pa i obavezu, da promovišem ono što smatram da će nama svima donijeti više pravde, poštenja, znanja i imanja, a manje sukoba, mržnje, lopovluka, nepravde i sirotinje.

Možete li nam predstaviti Vaš politički rad i aktivnosti kao predsjednika Općinskog odbora Demokratske fronte Vogošća?

Imao sam sreću da preuzmem jako zdravu i uspješnu općinsku organizaciju, koju su do tog nivoa doveli moji prethodnici Rešad Džindo, Avdo Gljiva i Sakib Efendić sa svojim saradnicima i divnim mladim ljudima. Moje je posebno zadovoljstvo da je do promjena u rukovodstvu dolazilo na prirodan, korektan i demokratski način te da su moji prethodnici i dalje dio rukovodstva Demokratske fronte na višim nivoima pa mi svojim iskustvom svesrdno pomažu u radu i jačanju Demokratske fronte u Vogošći i šire.

Općinski odbor Demokratske fronte Vogošća uživa epitet jedne od najstabilnijih organizacija. Naš Klub vijećnika u Općinskom vijeću Vogošća ima pet vijećnika i jedan je od najaktivnijih u Vijeću. To naravno s jedne strane jako godi, ali s druge strane daje još veću obavezu i zahtjeva dodatni napor da se taj epitet opravda i zadrži.

Kao predsjednik Općinskog odbora u prethodnom šestomjesečnom periodu, ali i ranijem jednogodišnjem mandatu povjerenika, uglavnom sam se trudio da prvenstveno stvaram pozitivan ambijent i međusobno drugarstvo, povjerenje i uvažavanje. Kada imate to, onda sve aktivnosti idu lakše. Kada radite poštujući druge, drugo i drugačije mišljenje, kada poštujete pravila propisana Statutom i Poslovnikom o radu, nadate se da će cjelokupna organizacija uspjeti u svojoj nakani.

Mi imamo formirano svih osam Mjesnih odbora, formirane ili u fazi formiranja Savjete za stručna pitanja iz različitih oblasti, Radne grupe za provođenje Plana rada i drugih aktivnosti, imamo kancelariju i tehničkog sekretara koji je na dispoziciji članovima i simpatizerima Demokratske fronte i drugim zainteresovanim građanima svakim radnim danom od 13:00 do 17:00 na već poznatoj adresi ul. Jošanička 33.

Kao Općinska organizacija u novom sazivu održali smo sedam redovnih sjednica Općinskog odbora, dvije tematske sjednice po Mjesnim odborima, sedam sjednica Predsjedništva i nekoliko sjednica Mjesnih odbora. Sve ovo od mene i članova Općinske organizacije na svim nivoima zahtjeva veliki napor, ali ako želimo imati uspjeh u realiziranim političkim ciljevima, onda moramo svi zajedno raditi jer samo timskim radom se postižu rezultati.

Koje su to konkretne vijećničke aktivnosti koje ste dosad proveli, a kojima se ponosite kao član Demokratske fronte?

Svoje aktivnosti u Općinskom vijeću Vogošća posmatram kroz prizmu zajedničkog rada svih vijećnika u Klubu. Tako se otprilike ponaša svih pet naših vijećnika i sve inicijative koje pokrećemo i pitanja koja postavljamo, uglavnom su plod našeg zajedničkog rada, kao i rada naših članova / članica u Općinskom odboru. Mi kao vijećnici teško bismo provodili naše aktivnosti bez bliske saradnje sa članstvom i građanima koji nam se obraćaju i koji od nas traže da utičemo na određena rješenja. Na taj način smo uticali da se po prvi put za porodilje iz naše lokalne zajednice godišnje odvaja više od 30.000 KM ; da se u pravo za stipendiranje uvede i kategorija postdiplomskog studija ; da se riješe neki problemi iz oblasti komunalne infrastrukture koje općinske službe zbog sporosti administracije ne rješavaju na vrijeme ; da je u Strategiju razvoja općine Vogošća uvrštena izgradnja Centra za zdravo starenje ; da se u značajnoj mjeri smanji problem pasa lutalica ; da sjednice Općinskog vijeća počinju intoniranjem državne himne Bosne i Hercegovine itd.

S obzirom da naš Klub vijećnika u Općinskom vijeću djeluje opoziciono, jasno je da mnoge naše inicijative koje su opravdane, nisu usvojene zbog suzdržanosti ili protivljenja aktuelne većine, ali to nije naša sramota.

Znamo da se svaka lokalna zajednica suočava sa brojnim problemima. Koje probleme u Vogošći smatrate prioritetnim i koja realna rješenja nudite za njih?

Problema je zaista mnogo, tako da ih čak nije lahko ni nabrojati. Mislim da je uzrok najvećih problema u Vogošći velika stambena izgradnja koju paralelno ne prati adekvatan razvoj infrastrukture. Ko je imao potrebu da u saobraćajnim špicama treba proći kroz Vogošću, jasno mu je šta je jedan od gorućih problema. To je postalo nepodnošljivo, a sve dosadašnje predizborne kampanje aktuelne vlasti zasnivale su se na ovom rješenju kroz izgradnju prve transferzale ili kružnih saobraćajnih tokova. Ni jednog od tih rješenja još nema na vidiku, osim u planovima. Već kruži krilatica da je Vogošća najveći grad u regionu, jer treba više od sat vremena da se prođe kroz nju autom, više nego kroz neku evropsku metropolu. Naravno da ovaj problem ne može riješiti sama Vogošća kao lokalna zajednica bez pomoći viših nivoa vlasti, ali s obzirom da je vlast ista na svim nivoima više od dvije decenije, to ne amnestira općinsku administraciju da ne uloži više napora da se ovaj problem već odavno riješi.

U Vogošći je pored ovog problema sve izraženiji problem saobraćaja u mirovanju, odnosno evidentan nedostatak parking prostora. U komunalnoj infrastrukturi nedostaci su takođe brojni. Još uvijek pijemo vodu iz kancerogenih azbestnocementnih cijevi, susrećemo se sa redukcijama vode, a Peračko vrelo je jedna od stalnih predizbornih tema aktuelne vlasti, iako se, usput rečeno, ne nalazi na prostoru općine Vogošća.

Zvanični izvještaj općinske administracije iznosi podatak da 50% kanalizacione mreže čine kanali mješovitog tipa, septičke jame i nekontrolisana odvodnja. Gradanja u Vogošći je posebna priča. Gradi se zgrada na zgradu, često bez dozvola i sa naknadnim izmjenama Regulacionog plana (a za tolika izgradnja nije nikako potreba i interes lokalnog stanovnistva jer su mnogi novoizgrađeni stanovi prazni), zelene površine se uništavaju nemilice kršeći zakonske odredbe ; Hotel “Biokovo”, kao jedan od simbola Vogošće, već više od dvije decenije je ruglo centra Vogošće.

Kao što rekoh, problema je puno, a do rješenja se mora doći boljim planiranjem u Budžetima, poštivanjem prioriteta, poštenijim pristupom uz poštivanje struke i boljim nadzorom, boljom saradnjom sa višim nivoima vlasti itd.

Obzirom da je ovo izborna godina, kako se Općinski odbor Demokratske fronte Vogošća priprema za predstojeću kampanju?

Pošto se radi o Općim izborima, predizborna kampanja je nažalost davno počela, što očigledno koči i zaustavlja važne procese u društvu. Demokratska fronta je u proteklom periodu radila na unutrašnjoj stabilizaciji i organizaciji, pa nam sada svima predstoji da pokažemo zašto bi nama glasači trebali dati povjerenje. To ćemo na lokalnom nivou pokazati svojim ličnim primjerom, komunikacijom sa građanima kroz jačanje naših Mjesnih odbora, ukazivanjem na propuste aktuelne vlasti i nudeći adekvatna i kvalitetna rješenja. Nadam se da sadašnja situacija i dosadašnji rad aktuelne vlasti nama olakšava ovaj posao i da su građani svjesni da nas dosadašnje politike isključivosti, lopovluka i nerada ne vode nikuda. Da je dobro, ne bi naši mladi, ali i oni stariji, u kolonama napuštali svoju domovinu i tražili bolji život u drugim zemljama. To se mora zaustaviti, a moguće je samo novim i poštenijim pristupom u obnašanju vlasti.

Općinski odbor Demokratske fronte Vogošća u narednom periodu očekuje da nam se pridruže i novi članovi, ali ne na način da ih učlanjujemo po svaku cijenu i da su članovi samo “na papiru”, nego da svojim ličnim primjerom i radom te stručnim rješenjima aktuelnih problema, doprinesu realizaciji naših političkih ciljeva. Činjenica je da imamo više simpatizera nego aktivnih članova, što nije ni čudo, s obzirom na taktiku koju aktuelna vlast koristi, a koja se zasniva na tezi da ničega neće biti kada njih ne bude, niti će biti radnih mjesta, niti penzija i invalidnina, niti vjere, niti države.

Postizanju dobrog rezultata Demokratske fronte na Općim izborima, naša Općinska organizacija može ponajbolje doprinijeti kandidiranjem svojih nekompromitiranih članova, koje će glasači prepoznati kao dio nečega što daje novu nadu. Obaveza nam je da na tome ozbiljno poradimo, ali i da ne kasnimo sa ovim aktivnostima.

Smatrate li da postoji nešto što je neophodno istaći a da Vas nismo pitali?

S obzirom da sam bio možda i preopširan, iskoristiću ovo pitanje da pozovem glasače da ne propuste svoje pravo i svoju dužnost da izađu na izbore i po svojoj savjesti izaberu one za koje misle da će im ponuditi boljitak u životu: njima, njihovoj djeci i unucima.

Neizlaskom na biračka mjesta, glas dajemo onima koji ga ne zaslužuju. Posebno apelujem na mlade generacije da umjesto izlaska iz zemlje, izađu na biračka mjesta i kazne one zbog kojih razmišljaju da odu iz svoje domovine.

Intervju vodila: Nermina Spahić, bachelor poslovnog komuniciranja
Suradnica i lektorica: Senada Kasumagić, prof.