Opet krenulo napuštanje Demokratske fronte, opet svako malo krene lamentiranje napuštajućih o neshvaćenim dušama koje niko nije kontaktirao, o nerazumijevanju, o vaninstitucionalnim djelovanjima…
Više se ne sekiram kako jesam, znao sam noć provesti budan razmišljajući gdje je problem, gdje se griješi. Sada se nasekiram samo što pojedini mediji likuju, i što se kod naroda stvara slika da je u DF-u raspad sistema. A nije, vjerujte da nije.
Prije nisam bio involviran u sve ovo, politika me nikad nije interesovala u smislu da se njome bavim, pa nisam znao kako sve to fercera, mada sam sve vrijeme imao informacije iz prve ruke. I bio možda i najveći kritičar informantu, gdje me je i rođena mati znala optužiti da sam, citiram “pao pod utjecaj Avaza i Senada Pećanina“.
Ali i te informacije koje imate ne mogu dočarati stvarno stanje odnosa i relacija unutar neke od političkih organizacija, dok se u nju nogom ne kroči.
I ja kročih, s ciljem da pomognem, jer je valjda TO prvi cilj. Da u skladu sa svojim mogućnostima i znanjem omogućim pametnim i poštenim iz stranke da oni dođu u situaciju da urede ovaj sistem na način kako je napisano u programu DF-a, a što sam prepoznao kao model koji meni odgovara. A drugi može biti i neki lični interes, ako baš ne može drugačije.
Ali nije to baš tako kako sam ja zamislio, valjda sam sve to idealizirao zbog situacije koju sam imao u svojoj blizini, misleći da je omjer snaga pojedinaca u politici u opciji “opšti interes-lični interes“ makar 50-50%. Mislio sam da se u većini slučajeva ljudi počnu baviti politikom zato jer im sistem stvara probleme u životu/porodici/struci, te kroz lični angažman žele utjecati na uređenje tog segmenta društva.
Ni ublizu!
Mada ima i ovakvih, gore spomenutih, ali to je jako mali broj ljudi.
Kad prevelikom apetitu pojedinca dodamo i bolesnu sujetu, a onda više takvih stavimo za sto, e tu nastaje cirkus koji je teško opisati riječima. Gdje potpuno prestaje logika, gdje se ljudi prepiru oko imaginarnih stvari… gdje se pokušava dokazati “čiji je tata jači”, a gdje se najmanje hoće uraditi nešto korisno i konstruktivno. A sve zbog gore spomenutig ličnog interesa.
Trenutno poznatog pod nazivom “Izborna lista“.
Drugi vid djelovanja je mahalanje. “‘ta će on!”, naš je općepoznati kontraargument na bilo kakav uspjeh onog drugog.
Pokušaj približavanja mjestu odlučivanja ili glavnim u stranci je sastavni dio ovog drugog vida djelovanja, jer cilj približavanja jeste ili plasiranje informacija kako drugi ne valjaju, ili u kontra-smjeru informacija kako se dobro sa “šefom“, pa da se onim “niže rangiranim“ u smislu dometa do “šefa“ da na znanje kako su ovi bitniji.
I kad se sve ovo iskoristi, kada se sve pokuša i ne poluči nikakav rezultat, tada se kaže “kako su razočarani nerazumijevanjem unutar stranke“ i napuste stranku.
Mandat, naravno, ne napuštaju.
U biti, ovo nerazumijevanje znači sljedeće: “Shvatio/la sam da me ovaj put na izborima neće biti na listama, pa odoh tražiti selameta negdje drugo!“.
Kažem, uglavnom se svodi na lični interes. Manji ili veći, zavisi od apetita onog o kojem se govori.
Postoje i greške stranke koje su bile uzrokom napuštanja pojedinaca, ne bih da imenujem. Umjesto njih dovođeni su ljudi koji nisu bili članovi stranke, ubacivani kao padobranci, iznebuha. Prvi odlazili bez riječi, ono baš razočarani. Jer nisu ništa očekivali, dali sebe za ideju koja se zove Bosna i Hercegovina, a ne Demokratska fronta. Drugi, kad se nisu realizovali, kad su vidjeli da neće dobiti ono što su u svojim glavama već prigrabili, napuštajući DF na sav glas lamentirali o neshvaćenosti, o šikaniranju, ne-znam-čemu-sve-ne.
I da, ovdje ću imenoviati, ovaj potonji je bio Goran Kovačević.
Dakle, prva se zahvalila i otišla, bez pompe, bez lamentiranja o “nerazumijevanju unutar stranke“, a imala je pravo da im se dobro nagovori. Ovi kukaju kao da ih je lično Komšić svaki dan bičem tukao, a ne dao im plakati.
Kovačević, Topić, Stojnići, Nevesinjac, Olovčić, Bukva, Pindžo, Vukasović, Didik-Sarajlić, Kadić, Avdić, Dizdarević, Akšamija, Omerbegović, Srna, Challenger, Karačić i Haračić… evo danas ovi iz SBK-a… lijepo bi bilo kad bi narod zapamtio da su sva ova napuštanja stranke, sada, pred izbore, samo proizvod spoznaje da njihovog imena nema na njenom veličanstvu „Izbornoj listi“.
Idite, i više mi nije mi žao što odoste, žao mi što narod ne shvata vaš motiv i opet će zaokružiti vaše ime, ako vam kojim slučajem upale ti transferi.
Idite, i sretno Vam i hairli bilo, znam da ćete za narod lako…